hr en

Prilagodba pristupačnosti A A

Hrvatska dvije godine u EU - najpozitivniji učinci na izvoz

Hrvatska dvije godine u EU - najpozitivniji učinci na izvoz

Najveća je korist upravo u integraciji u jedinstveno tržište koja se očituje rastom izvoza koji posljednjih mjeseci raste po dvoznamenkastim stopama, a ukazuje na činjenicu da se privatni sektor restrukturirao i okrenuo izvozu.


Najpozitivniji učinak dviju godina punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji vidi se na snažnom rastu izvoza, koji polako potiče i pozitivna kretanja drugih ekonomskih indikatora, složni su sudionici konferencije "Dvije godine u EU" održanoj u utorak u organizaciji tvrtke PwC Hrvatska te uz pokroviteljstvo Europske komisije.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić istaknuo je da se Hrvatska konačno pomaknula nakon šest godina krize te da taj pozitivni pomak postaje trend za koji se možemo nadati da će se nastaviti. Tome je svakako pridonijelo i članstvo u EU, od kojeg su najveće koristi na području integracije u jedinstveno europsko tržište, potom izravnih stranih ulaganja, koja se ponovno pokreću, te u mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova. Ipak, istaknuo je, najveća je korist upravo u integraciji u jedinstveno tržište koja se očituje rastom izvoza koji posljednjih mjeseci raste po dvoznamenkastim stopama, a ukazuje na činjenicu da se privatni sektor restrukturirao i okrenuo izvozu.

Ono što u tom segmentu još predstoji je podizanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga, no, kaže Grčić, pri usporedbi konkurentnosti Hrvatske s ostalim članicama Unije treba uzeti u obzir da je Hrvatska u Uniji tek dvije godine, a ostale 'nove članice' deset, kao i posljedice rata i političkih problema proizašlih iz njega, a koji su sigurno pridonijeli sporijem rastu od ostalih članica. Dužina članstva posebice je bitna, naglasio je Grčić, po pitanju korištenja fondova EU, jer mi smo u odnosu na ostale 'nove' članice u posljednjih 15-tak godina bili 'zakinuti za ulaganja iz fondova Unije koja prosječno čine 15 do 20 posto BDP-a s učinkom na gospodarski rast od 1 do 2 postotna boda godišnje. Pritom je ponovio da oni koji kritiziraju učinkovitost Hrvatske u korištenju novca EU "zapravo ne razumiju sustav".

"Prva godina nove Financijske perspektive EU (2014.) služi za ugovaranje, predlaganje operativnih programa i Partnerskog sporazuma i to je Hrvatska odradila među prvima. Slijedi nam druga godina (2015.) u kojoj se ugovaraju sredstva, a Hrvatska je, za razliku nekih starijih zemalja članica, već raspisala dva natječaja iz nove Financijske perspektive i do kraja godine se mogu očekivati i prve isplate, koje će se intenzivirati tek u idućoj godini", kazao je Grčić.

I guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić je snažan rast izvoza ocijenio kao "pozitivno iznenađenje", posebice za one koji su uoči ulaska Hrvatske u EU prognozirali probleme zbog izlaska iz Cefte. Rekavši kako samo članstvo "nije neka bitna stvar koja značajnije mijenja dinamiku mijenjanja nekog društva", Vujčić je među učincima članstva izdvojio i rast javnog duga, koji je samo promjenom metodologije uvećan za 15-tak postotnih bodova, na 85 posto BDP-a, zbog uključivanja u njegov izračun ne samo središnje države, čiji je dug 68,6 posto BDP-a, već i HAC-a i ARZ-a, s dugom od 9,5 posto BDP-a, HŽ-ovih tvrtki (0,7 posto BDP-a), HBOR-a (4,6 posto), lokalne države (1,6 posto) te HRT-a (0,1 posto BDP-a.)

"Taj je dug trebalo i ranije servisirati, jer sada postoji efekt grude snijega - što je dug viši, potreban je viši nominalni rast BDP-a da se dug stabilizira, a za to je ključno provesti strukturne reforme", istaknuo je Vujčić. Ocjenjujući rad središnje banke u dvije godine članstva Hrvatske u EU, pak, Vujčić je kazao da se HNB nije bitnije promijenio, "jer ono što je dobro, ne treba mijenjati" te je podsjetio da sve institucije koje prate Hrvatsku uvijek naglašavaju "da bi šest godina recesije prouzročilo daleko veće probleme da HNB nije djelovao kako je". Najviše pozitivnih koraka učinjenih unazad dvije godine nabrojala je direktorica EBRD-a u Hrvatskoj Vedrana Jelušić Kašić - fiskalizacija, liberalizacija tržišta električne energije, fleksibilnije radno zakonodavstvo, poticanje zapošljavanja mladih, novi stečajni zakon, donošenje zakona o faktoringu, i dr. "Dakle, uloženo je jako puno truda, ali dijelom je to i zbog pritisaka uslijed dugotrajne recesije", kazala je te kao područja na kojima je nužan daljnji napredak navela konkurentnost, daljnje poboljšanje investicijske klime te reformu, odnosno racionalizaciju javne uprave.

Pozitivne su i prognoze sudionika za slijedeće dvije godine, u kojima i Grčić i Vujčić i Jelušić Kašić očekuju rast hrvatskog gospodarstva.

Prezentacija potpredsjednika Vlade i Ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije prof. dr. sc. Branka Grčića: Učinci integracije u Europsku uniju - Dvije godine u EU
 
Tekst i foto: Hina
 
type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-img;dblclick=edit;

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-title;dblclick=edit;Važni dokumenti

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-img;dblclick=edit;

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-title;dblclick=edit;Odbor za praćenje

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-img;dblclick=edit;

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-title;dblclick=edit;Popisi operacija

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-img;dblclick=edit;

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-title;dblclick=edit;Pregled natječaja

type=item;module=blocks;parent=parent;id=front-block-contest-text;dblclick=edit;

Mogućnost jednostavnog pretraživanja svih natječaja